Tri
mjeseca nakon preuzimanja ureda, 4. ožujka 2019., meksički
predsjednik otvorio je arhive obavještajnih službi da bi se
,,rasvijetlile zloporabe” koje su
počinile stranke rođene iz meksičke revolucije od 1929. do 1985.
Ipak, mučeništvo kristerosa nije uključeno u tu potragu za
istinom.
1.
ožujka 2019. Andres Manuel Lopez Obrador
iznio je odlučni poziv, moleći ,,oproštenje u ime države”
za žrtve najtamnijih trenutaka meksičke revolucije. Dan prije
meksički predsjednik potpisao je uredbu kojom se dekvalificira više
od 10,000 sanduka dokumenata koji su dotada držani pod oznakom
tajnosti u nacionalnim arhivima.
Dokumenti
koji su u pitanju, tvrdi Le Monde, ulaze u razdoblje od posljednjih 90 godina. Ali
meksički predsjednik zavređuje prijekor zbog selektivnosti svoje
mea culpa koja potpuno zanemaruje zločine koje je revolucija
počinila protiv Crkve.
Uistinu,
između 1926. i 1929. na desetine tisuća meksičkih katolika
ujedinilo se pod barjakom Krista Kralja da bi se borili protiv
otvoreno bezbožnoga i progoniteljskoga zakonodavstva. Baš rat
kristerosa – tzv. kristijada – dobio je krvavi završetak 1929.
Jer
unatoč demobilizaciji – koju su poticali neki biskupi – zauzvrat
mirovnom obećanju revolucionarne vlade, tisuće kristerosa je bilo
masakrirano, žene i djeca skupa s muškarcima.
Tajni
arhivi koji su otvoreni dolaze iz razdoblja koje je slijedilo
neposredno nakon progona kristerosa: očiti čin selektivnoga
pamćenja koji uvelike podsjeća na način kako se u Francuskoj
tretira ,,genocid u Vendeeu”.
Primjedbe
Objavi komentar