Kriza vjere u Njemačkoj prema Benediktu XVI.


 

Joseph Ratzinger dao je intervju mjesečniku Herder Korrespondenz, koji bi trebao biti objavljen u izdanju od kolovoza, u povodu 70. obljetnice njegova svećeničkog ređenja koje je bilo 29. lipnja 1951. godine.


U ovom intervjuu on prepričava svoje prve korake u svećeništvu, kao kapelan. Odlomak iz ovog intervjua daje strogu izjavu o vjeri u Njemačkoj, posebno među onima na odgovornim pozicijama.


U to je vrijeme budućem kardinalu Ratzingeru pala na pamet ideja da Crkvu treba učiniti „nesvjetovnom“. Doista, ta godina kapelanije omogućila mu je da vidi da mnoge funkcije koje se tiču ustroja i života Crkve obavljaju ljudi koji uopće ne dijele vjeru Crkve.


Tada mu je sinulo da su se „vjera i nevjera na čudan način pomiješali i da će to neizbježno u jednom trenutku izaći na vidjelo i uzrokovati raskid koji će vjeru na kraju pokopati“.


Od tada je problem postao još izraženiji. U crkvenim institucijama – bolnicama, školama, Caritasu – mnogi ljudi koji djeluju na odlučujućim položajima, ne dijele unutarnje poslanje Crkve i tako u mnogim slučajevima zamagljuju svjedočanstvo ovih ustanova. To je posebno uočljivo u izjavama i objavama za javnost.


Izraz „institucionalna Crkva“ osmišljen je kako bi izrazio kontrast između onoga što se službeno zahtijeva i onoga u što se osobno vjeruje. Izraz „institucionalna Crkva“ upućuje na unutarnje proturječje između onoga što vjera želi i što stvarno označava te njezine depersonalizacije.


Nažalost, previše je točno da službene tekstove Crkve u Njemačkoj uvelike oblikuju ljudi za koje je vjera samo službena. U tom smislu, veliki dio službenih tekstova Crkve u Njemačkoj povezan je s ovom institucionalnom Crkvom.


Šest desetljeća kasnije, na svom putovanju u Njemačku kao papa, Benedikt XVI. vidio je „sve veće otuđenje značajnih segmenata krštenih od života Crkve“. „Da bi ostvarila svoje poslanje“, rekao je u poznatom govoru u Fribourgu, „ona će se uvijek morati udaljiti od svoje okoline, kako bi se učinila takoreći 'nesvjetovnom'.“


Sve dok je u službenim tekstovima Crkve izražena samo funkcija, a ne srce i um, egzodus iz svijeta vjere će se nastaviti. Riječ sekularizacija ukazuje na negativan dio ovog pokreta.


Optužba koju je iznio umirovljeni papa osobito je ozbiljna: ona sugerira odvajanje crkvenih dužnosnika od vjere, što traje već desetljećima. Ova odvojenost objašnjava samopravednički karakter njemačke teologije, koja sebe vidi kao rješenje za sva zla Crkve, u zaobilaženju tradicionalnih pozicija.


Ona odražava, prema Josephu Ratzingeru, više ili manje pogansku misao, za koju je vjera samo odjeća koja služi kao izgovor i kamuflaža.


Ova dramatična situacija nesumnjivo bi trebala privući veću pozornost Rima a posebno Petrovog nasljednika, umjesto da to bude stanje Tradicionalne Mise, koja se smatra pravim otrovom kojega se treba riješiti što je prije moguće. 


Izvor: https://fsspx.news/en/news-events/news/crisis-faith-germany-according-benedict-xvi-67846


Primjedbe