U
svojoj prekrasnoj predstavi
The Discovery
of America (Otkriće
Amerike),
dr.
Coakley prikazuje Kolumba kako govori prioru La Rabide:
,,Moja
istraživanja dokazuju da je naš životni prostor okrugao!“
Na
to blagi fratar odgovara (,,s velikim iznenađenjem“):
,,Vi
kažete da je okrugao.“
Potom
Kolumbo:
,,Okrugao
kao kugla ispod križa na tom tornju!“
Potom
je na sceni u dvoru Izabela, koja saznaje da Kolumbo smatra da je
Zemlja okrugla, veoma začuđena, a čak i kardinal sumnjičavo trese
glavom.
No
dok je kraljičino iznenađenje – pošto je čula kozmičku teoriju
koja nije došla iz sveučilišne dvorane u palaču – posve
prirodno, crkveni velikodostojnik i prior samostana nisu trebali biti
u neznanju da su mnogi učenjaci u njihovo vrijeme držali mišljenje
da je naša Zemlja doista sferična. Jer nisu li u rukama
sveučilišnih profesora i studenata u to vrijeme bili udžbenici
Teološka suma sv. Tome i Aristotelova Fizika?
U
oba ta poznata znanstvena izvora izričito se drži da je Zemlja
sferična. Anđeoski naučitelj spominje taj predmet u dva odlomka
Sume (I, q. 1, a. 1, ad 2um; i: I-II, q. 54, a. 2, ad 2um) isto kao i
u komentaru na Sentencije (II., D 24, q. 2, 2, 5um); u svome
komentaru na Post. Anal. (L. 41), na Fiziku (II., L. 3) i iscrpnije u
De coelo et mundo (L. II, L. 26, 27, 28). Jedan citat iz Sume će za
trenutnu svrhu biti dovoljan.
Sv.
Toma odgovara na prigovor protiv zaključka da je načelo na kome se
klasificiraju habitusi njihov formalni predmet. Tvrdi se da jedan
isti predmet može potpasti pod različite vrste znanosti ,,kao što
to da je Zemlja okrugla dokazuju fizičar i astronom“.
Odgovor glasi:
,,Treba odgovoriti, da to da je Zemlja okrugla dokazuje fizičar
jednim sredstvima, a astronom drugima. Astronom naime to dokazuje
putem matematike, npr. oblicima eklipse ili na druge načine, a
fizičar dokazuje putem fizike, npr. kretanjem težih tijela prema
središtu i dr.“ (I,
q. 54, a. 2, ad 2um).
Drugim
riječima, sv. Toma izjavljuje da se Aristotelova tvrdnja da je
Zemlja okrugla može dokazati pomoću dva posredna pojma. Astronom
izvodi svoj argument iz matematike, tj. iz okruglog
oblika Zemlje koji se vidi na površini Mjeseca tijekom njegove
pomrčine. Fizičar izvodi svoj argument iz fizikalnoga fenomena
gravitacije, naime da ,,teška“
tijela teže prema središtu Zemlje; dakle Zemlja mora biti okrugla.
Da
okruglost na koju se ovdje misli sigurno nije u smislu ravnoga diska,
nego lopte ili sfere, sasvim je očito iz naučavanja kako
Aristotela, tako
i Akvinca, koje ovaj
opsežno razvija u
Lectiones (26, 27, 28) u drugoj knjizi djela De coelo et mundo.
Nadalje,
oba ova časna učitelja smatrali su vjerojatnim da se ocean koji se
proteže dalje od Gibraltara, spaja s Indijskim morem, koje
zapljuskuje istočne obale Indije. I budući da je to mišljenje
izloženo u drugoj knjizi Filozofovog djela De coelo et mundo, koje
komentira Akvinac (lekcija 28), nije začuđujuće da je veliki
Đenovljanin smatrao da je Zemlja okrugla i da će ploveći zapadno
od Herkulovih stupova doseći obale Indije i da je sve do svoje smrti
Kolumbo vjerovao da je zapravo pristao na Azijskome kontinentu.
Iznenađujuće je da se misli da crkvenjaci njegovih dana nisu znali
što se naučavalo u njihovim udžbenicima.
J.
F. S.
Primjedbe
Objavi komentar