3.
OBNOVA KATOLIČKE TRADICIJE U DUHU FSSPX-A U HRVATSKOJ
Osim
svećenika koji su TLM slavili s biskupskim dopuštenjem, u Hrvatskoj
nakon motuproprija počinje svoje djelovanje FSSPX. Prvi posjet
FSSPX-a Hrvatskoj zbio se 13. travnja 2012. Misu su služili
svećenici iz Austrije, Göttler i Trutt, uz pomoć jednoga
tadašnjega bogoslova.39 Poslije mise održano je predavanje pod
nazivom „Vjera, Tradicija, Crkva, Koncil, Bratstvo sv. Pija X.“
Misa i predavanje održani su u dvorani Zrinski u hotelu Dubrovnik.
FSSPX
je povremeno održavao mise u iznajmljenim prostorima u Zagrebu
(Hotel Dubrovnik, Hotel Panorama, Hotel Fala, Hotel I, Chromosov
toranj, Češki narodni dom), Splitu (Hotel Dujam40), Rijeci (Centar
Zamet i Hrvatska čitaonica na Trsatu) i Slavonskom Brodu (Falcon
electronic).41
U
Hrvatskoj je FSSPX osnovan kao Udruga sv. Josipa sa sjedištem u
Dugom Selu. Blog Christus Rex pokrenut je u svibnju 2013. godine kao
neslužbeni blog koji je promicao stavove FSSPX-a. U 200. objavi u
veljači 2014. pisalo je da blog postaje „poluslužbeni
informacijski izvor Svećeničkog bratstva sv. Pija X. za promicanje
stavova i apostolata FSSPX-a u Hrvatskoj; a poluslužbeni u tom
smislu da Bratstvo ne stoji službeno iza njega, već mu daje svoju
podršku, nadzire njegov rad.“42
Vrlo
brzo pokrenut je časopis „Christus Rex – Glasnik Svećeničkog
bratstva sv. Pija X. za Hrvatsku“, a izlazi od rujna 2014. godine.
Od veljače 2015. izlazi kao „Službeni glasnik Tajništva FSSPX-a
u Hrvatskoj“.
Preokret
u FSSPX-ovom apostolatu u Hrvatskoj dogodio se pristupanjem Marka
Tilošanca bratstvu. Tilošanec je na prvoj TLM prisustvovao 14.
siječnja 2010. u Varaždinskoj nadbiskupiji. Za tradiciju se
zainteresirao još u bogosloviji. Planirao je nakon ređenja
djelovati isključivo kao tradicionalni svećenik. S tom je namjerom
ljeto prije đakonskoga ređenja posjetio priorat Bratstva sv. Petra
(FSSP) u Readingu u Engleskoj. Tamo su mu objasnili da ne mogu
osigurati da će trajni apostolat njihova bratstva zaživjeti u
Hrvatskoj. Tilošanec je mladu tradicionalnu misu služio 30. lipnja
2013. u crkvi sv. Martina u Vlaškoj kao zamjena Vitkoviću. U ožujku
2013. godine prvi je put u tajnosti posjetio FSSPX-ovu bogosloviju u
Zaitzkofenu. Nakon što je 25. listopada 2013. odslužio svoju
posljednju misu, po redovnom obliku rimskoga obreda, Tilošanec je
otputovao u Zaitzkofen. U FSSPX-ove se prostore preselio 15.
studenoga 2013.43 Dana 8. prosinca 2014. postao je prvi Hrvat u
FSSPX-u.44
Krajem
2014. misa se počela redovito služiti u prvoj kapeli FSSPX-a u
Hrvatskoj u Dugom Selu. Mise su se tamo povremeno služile sve do
veljače 2017. godine.45 Rektor FSSPX sjemeništa u Švicarskoj, p.
Schmidberger, posjetio je Hrvatsku tri puta – u travnju 2014.,
srpnju 2014. i 2015. Poglavari Austrijskoga distrikta u kojem se
nalazi Hrvatska, p. Frey, i p. Pfluger, nekoliko su puta posjetili
Hrvatsku te održali mise i predavanja. Članovi Bogoslovije (iz
Zaitzkofena) također su posjetili Zagreb. Zasigurno najveći
događaj bio je posjet biskupa Fellaya 2. listopada 2015. te sv.
potvrda 13. svibnja 2018. godine.46
Vjernici
zainteresirani za tradicionalni obred javili su im se iz Splita,
Rijeke, a poslije i Slavonskoga Broda.47 Franz Schmidberger služio
je privatnu svetu misu u Slavonskom Brodu 8. srpnja 2015. godine, na
kojoj se okupila manja skupina vjernika. U ljeto 2016. godine
Tilošanec je na poziv jedne obitelji u manjem mjestu u Baranji
služio privatnu misu s manjim brojem vjernika.48 Prvi je put misa u
organizaciji FSSPX-a u Rijeci služena u petak, 8. travnja 2016., u
hotelu Bonavia.
Biskup
Fellay posjetio je Hrvatsku početkom listopada 2015. kako bi nakon
trogodišnjeg djelovanja procijenio stanje za moguće uspostavljanje
stalnoga pastorala. Na dotadašnje susrete koje su organizirali u
Splitu i Zagrebu dolazilo je stotinjak ljudi.49 Redovni FSSPX-ov
apostolat počeo je u rujnu 2016. godine. Uz patera Marka Tilošanca
za Hrvatsku je zadužen mađarski svećenik Papp, za kojega je
predviđeno da povremeno djeluje u Hrvatskoj.50 Krajem 2016. poglavar
austrijskoga distrikta Stefan Frey posjetio je Hrvatsku te u Zagrebu,
Rijeci i Splitu održao mise i predavanja na kojima se okupilo oko
stotinu i pedeset ljudi. U Hrvatskoj je već na početku apostolata
bilo nekoliko zainteresiranih za svećeničko i redovničko zvanje.51
Prva javna FSSPX-ova kapela posvećena svetom Jeronimu otvorena je u
Splitu 2. listopada 2016.52 Kapelu sv. Josipa u zagrebačkim Dugavama
posvetio je 16. srpnja 2017. p. Franz Schmidberger, rektor
bogoslovije. Trenutno FSSPX-ov svećenik mise održava redovito u
kapelama u Zagrebu, Splitu, u prostorijama hrvatske čitaonice u
Rijeci na Trsatu te povremeno u Slavonskom Brodu. Brojnost aktivnih
vjernika koji pohađaju mise koje služe FSSPX-ovi svećenici je oko
sto pedeset.53
Apostolat
FSSPX-a razvio se vrlo brzo te su u prvih godinu i pol dana održane
prve pričesti (Rijeka i Split), vazmeno bdijenje (Split), dva
krštenja, duhovna obnova u Austriji, procesije na Tijelovo i Gospu
Fatimsku (Split). Dio je vjernika u ožujku pristupio Vojsci
Bezgrješne, obnovljenoj prema tradicionalnim zasadama, a pokrenuta
je i Križarska vojna svete krunice koja je trajala tijekom 2015. i
2016. godine.54
FSSPX-ov
biskup Bernard Tissier de Mallerais u Zagrebu je podijelio sakrament
sv. potvrde 13. svibnja 2018.55 Vijest o ovom događaju objavljena je
u mnogim medijima radi pisma od 11. svibnja 2018. koje je objavio
zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. Kardinal je
obavijestio vjernike da „dotični biskup nema dozvolu za
podjeljivanje sakramenta na području Zagrebačke nadbiskupije te da
se svi koji bi u njemu sudjelovali izlažu opasnosti da se i sami
isključe iz potpunog zajedništva Katoličke Crkve.“56
4.
ANKETNO ISTRAŽIVANJE
Kako
bi se utvrdile osnovne karakteristike zajednice, autor ovoga rada
proveo je istraživanje među vjernicima koji se okupljaju na misama
koje služe FSSPX-ovi svećenici. Istraživanje je provedeno u
kapelama u Zagrebu, Splitu i Rijeci putem isprintanoga anketnoga
upitnika te putem Googleova obrasca. Anketa je provedena među
pedeset sedam ispitanika od 27. kolovoza do 30. rujna 2018. putem
interneta, odnosno nakon dvije nedjeljne mise u Zagrebu, Splitu te
Rijeci (2. rujna i 9. rujna 2018.).
Odgovori
ispitanika koji ne spadaju u ciljnu skupinu (vjernici privrženi
tradiciji koji se okupljaju oko FSSPX-a) eliminirani su iz analize
(jedan se ispitanik u odgovorima izjasnio da pohađa samo misu novoga
obreda, petero je označilo da pohodi crkvu Krista Kralja na Mirogoju
(uz kapelu sv. Josipa u Dugavama) u kojoj ne služi FSSPX-ov
svećenik, dvoje ih je označilo da TLM pohode u drugim crkvama te
nije moguće utvrditi jesu li te crkve u Hrvatskoj i služi li
tradicionalnu latinsku misu FSSPX-ov svećenik). Ukupno je bilo
četrdeset devet ispitanika koji su odgovarali ciljnoj skupini te
čiji su odgovori obrađeni.
Najviše
ispitanika pohađalo je mise u Zagrebu (55,1 %) i Splitu (36,7 %). Po
jedan je bio iz Slavonskoga Broda i troje iz Rijeke. Čak 67,3 %
ispitanika bili su muškarci, što pokazuje da oni čine većinu među
aktivnim tradicionalnim katolicima za razliku od prosječnih
hrvatskih župa gdje su žene aktivnije.
Najviše
ispitanika bilo je u dobi od 46 do 60 godina, gotovo jedna trećina
(30,6 %). Mladi od 18 do 30 godine čine četvrtinu ispitanih (26,5
%). Nešto manje bilo je onih od 30 do 45 godina (22,4 %), dok je
devetero anketiranih (18,4 %) imalo više od 61 godine. Samo jedan
ispitanik bio je mlađi od 18 godina. Čak 81,6 % anketiranih
tradicionalnih vjernika za sebe kaže da ima konzervativne
svjetonazore. Umjerene stavove ima 18,4 %, dok liberalni pogled na
svijet nema nijedan ispitanik.
Gotovo
polovica ispitanih s TLM-om se upoznala zahvaljujući pri-jateljima,
čak 45,8 %. Prve informacije o katoličkoj tradiciji putem interneta
dobilo je 27,1 % ispitanika. U obiteljskom je krugu s TLM-om upoznato
14,6 % ispitanika. Nekim drugim načinima s TLM-om se upoznalo 12,5 %
ispitanika. Na pitanje o trajanju pohađanja TLM-a najviše
ispitanika (38,8 %) odgovorilo je da je riječ o tri do četiri
godine (što se poklapa s dolaskom FSSPX-a u Hrvatsku). Od jedne do
dvije godine pohađa 24,5 %, a od pet do sedam godina 10,2 %
ispitanih vjernika. Manje od godinu dana FSSPX-ovim misama
prisustvuje 10,2 % ispitanih. Zanimljivo je da 16,3 % ispitanika
tvrde da su prvi put prisustvovali TLM-u prije više od osam godina,
što bi bilo prije nego što je počelo redovito slavljenje u
Hrvatskoj57.
Od
ukupnoga broja ispitanika njih 72,9 % prisustvuje TLM-u jednom
tjedno. Jednom mjesečno u kapelama FSSPX dolazi 20,8 % ispitanika.
Njih 6,3 % dođe nekoliko puta godišnje.
Većina
ispitanih (61,7 %) od 2011. do 2014. godine nije pohađala TLM u
crkvi sv. Martina u Vlaškoj ulici (ED). Gotovo petina (19,1 %)
pohodila je navedenu crkvu nekoliko puta godišnje. Jednom mjesečno
tamo je odlazilo 6,3 % ispitanih, a redovito 12,8 %.
Kad
se pogledaju podatci za vjernike samo iz Zagreba, dolazi se do
sljedećega: sedam vjernika pohađalo je crkvu sv. Martina nekoliko
puta godišnje (25,92 %), jednom mjesečno tamo je odlazilo tek dvoje
ispitanih (7,4 %), a redovito čak 22,2 % ukupnoga broja zagrebačkih
ispitanika (šestero). Ostali vjernici nisu pohađali misu u
spomenutoj crkvi.
TLM
u inozemstvu pohodilo je 36,7 % vjernika, od kojih 24,5 % više puta.
Ovo je pitanje ponajprije bilo usmjereno na spremnost vjernika na
putovanja dok u Hrvatskoj nije bilo mogućnosti pohađanja TLM-a.
Više od tri četvrtine ispitanika (77,5 %) prisustvuje TLM-u iz
doktrinarnih razloga (ispravnost nauka i vjere koji nije prisutan u
novoj misi). Ostali su odabrali TLM radi ljepote obreda (7,25 %),
tradicije (7,25 %), latinskoga jezika (2,5 %) i načina pričešćivanja
(2,5 %), a druge razloge odabralo je 2,5 % ispitanika.
Misu
po novom obredniku uopće ne pohađa više od polovice ispitanika
(61,2 %). Na „novu misu“ jednom godišnje ode 10,2 % ispitanih.
Nekoliko puta u godini netradicionalnoj misi prisustvuje samo jedan
ispitani tradicionalni vjernik. Zanimljiv je podatak da čak 26,5 %
vjernika sklonih tradicionalnoj misi redovito (jednom tjedno) pohađa
misu po novom obredu. Samo troje ispitanika (6,4 %) smatra da
Katolička Crkva ide u dobrom smjeru, dok su ostali na ovo pitanje
odgovorili negativno. Zaključke Drugoga vatikanskoga koncila potpuno
ne prihvaća niti jedan ispitanik. Dvije trećine (67,3 %) posljednji
održani koncil i njegove odluke uopće ne priznaje, a 32,7 %
prihvaća samo neke odluke.
Većina
je ispitanika kao papu koji je najbolje vodio Crkvu odabrala
Benedikta XVI. Kao odgovori bili su ponuđeni i Ivan Pavao II. kojega
je odabrao jedan ispitanik, a sadašnjega papu nije odabrao nitko.
Štoviše, svi su ispitanici na pitanje „Je li trenutni papa Franjo
odstupio od nauka crkve?“ odgovorili potvrdno. Ekumenizam podržava
tek troje ispitanika (6,5 %). Svi su ispitanici upoznati s radom i
misijom FSSPX-a.
5.
ANALIZA ZAJEDNICA PRIVRŽENIH TRADICIONALNOM OBREDU U HRVATSKOJ
U
zemljama komunističkoga bloka pokret za tradicionalnu misu nije se
razvio sve do demokratskih promjena zbog zatvorenosti tadašnjega
društvenoga uređenja. U Hrvatskoj se za razliku od drugih zemalja
ni tada nije razvio. Inicijativa za tradicionalnu misu u Hrvatskoj
pokrenuta je „odozdo“, iz redova vjernika na čije je opetovane
zahtjeve nadbiskupija imenovala svećenika i osigurala crkvu za
bogoslužje. Ovo je primjer uspješne laičke inicijative i crkvene
demokracije koja iako otežano ipak djeluje.
Sam
nastanak zajednice i inicijative dogodio se okupljanjem u virtualnom
svijetu (oko foruma na stranici „Latinska misa“, poslije oko
virtualne inicijative okupljene oko Tomislava Pejkovića). Iskorak iz
virtualnoga svijeta u stvarnost bilo je osnivanje udruge „Benedictus“
te dolazak FSSPX-a. Zajednica se i danas nastavlja razvijati upravo
oko blogova.58
Zajednica
laika koja se okuplja oko FSSPX, kao i ona oko ED nisu zasebna
vjerska manjina ili sekta. Obje zajednice pripadaju Katoličkoj Crkvi
te latinskom, tj. rimskom obredu. Katkad se sami pripadnici
identificiraju kao „tradicionalni katolici“. Međutim, oni nemaju
poseban status u Crkvi niti im je priznata različitost obreda kao
grkokatolicima.59
Kratke
povijesti obiju zajednica u Hrvatskoj međusobno su isprepletene.
Zajednica koja se okuplja oko svećenika koji služe misu prema ED
postavkama nemaju problema s kanonskim tumačenjem niti valjanošću
sakramenata koje im svećenici na TLM-u podjeljuju. Ova je zajednica
ipak svjesna da bez Lefebvreova neposluha i FSSPX-ove ustrajnosti,
motuproprija iz 2007. godine uopće ne bi ni bilo, a tradicionalna
latinska misa održala bi se samo u zatvorenim redovničkim
zajednicama.
Vjernici
koji pohode mise koje služe svećenici iz FSSPX-a svjesni su
neriješenoga kanonskoga statusa Bratstva. Posebnost zajednice koja
se okuplja oko FSSPX-a u Hrvatskoj jest ta što za razliku od
FSSPX-ovih zajednica u svijetu ne postoji vremenski kontinuitet od
spornoga koncila ili ređenja 1988. godine. Kontinuitet ne postoji ni
u ED zajednici koja se počela okupljati u crkvi sv. Martina tek
2011. godine. Dakle, katolička se tradicija obnavlja gotovo
četrdeset godina nakon prestanka služenja TLM-a u Hrvatskoj.
Zajednica oko FSSPX-a u Hrvatskoj je paradoksalno proizašla iz
zajednice koja služi TLM prema ED postavkama. Dio vjernika koji
pohađaju mise koje drži FSSPX-ov svećenik najprije su pohađali
mise pod ED postavkama u crkvi sv. Martina u Vlaškoj ulici. Čak je
i svećenik Tilošanec koji vodi brigu o zajednici mladu misu služio
u crkvi sv. Martina.
Vjernici
koji pohađaju TLM pripadaju svim dobnim skupinama. Većina njih nije
se rodila kada su se one služile u Hrvatskoj prije koncila. Riječ
je, dakle, o obnovama tradicije u obje zajednice, s tim da prva ima
osnove u FSSPX-ovu dugogodišnjem djelovanju u inozemstvu, a druga u
papinu motupropriju 2007. godine. Bratstvo FSSPX-a nije djelovalo u
Hrvatskoj prije motuproprija. Inicijativa za dolazak FSSPX-a također
je došla „odozdo“, tj. od vjernika. Pristupanjem svećenika
Hrvata dobiva priliku za trajnu prisutnost. Uslijed nedostatka
dijecezanskih svećenika spremnih služiti mise po tradicionalnom
obredu, FSSPX se širi u Splitu, Rijeci i Slavonskom Brodu. FSSPX ima
preduvjete za brži razvoj radi bolje geografske rasprostranjenosti u
Hrvatskoj. Razvoj apostolata bit će brži nego prethodnih godina
zbog vidljivih znakova prisutnosti (kapela).
Tradicionalni
katolicizam u Hrvatskoj nema povijesno-društvenih temelja, stoga bi
vjernici koji pohode TLM trebali biti kompaktniji te imati neka
obilježja vjerskih konvertita, o čemu bi se valjalo provesti
daljnje istraživanje.
Vjernici
u Hrvatskoj koji pohađaju TLM u organizaciji FSSPX-a konzervativnih
su nazora. Na TLM-u sudjeluje više muškaraca nego žena. Dobna je
raspodjela tradicionalnih katolika ravnomjerna, osim kod maloljetnika
koji su slabo zastupljeni.
Vjernici
TLM kod FSSPX-a pohađaju ponajviše iz doktrinarnih razloga jer
smatraju da na misama prema novom obredniku nije zastupljen izvorni
nauk Crkve. Dva takozvana kontrolna pitanja potvrđuju odstupanje od
stajališta službene Crkve. Ogromnoj većini tradicionalnih
katolika u Hrvatskoj ekumenizam nije prihvatljiv. Zaključke Drugoga
vatikanskoga koncila koji je prema FSSPX-u uveo pogubne modernističke
ideje u Crkvu ne prihvaća dvije trećine ispitanika. Jedna trećina
ovaj koncil djelomično smatra prihvatljivim. Omiljeni je papa
Benedikt XVI., a smatraju da je trenutni papa Franjo odstupio od
nauka crkvenoga učiteljstva.
Malo
manje od polovice vjernika (44,5 %) koji pohađaju misu u kapeli sv.
Josipa u Dugavama u Zagrebu nije pohađala TLM u crkvi sv. Martina od
2011. do 2014. godine. Ovo pokazuje da u kapelu u Dugavama ne dolaze
samo vjernici koji nemaju gdje prisustvovati TLM-u (radi izostanka
imenovanja svećenika Zagrebačke nadbiskupije nakon smrti preč.
Vitkovića), već je rast broja zagrebačkih vjernika sklonih
tradiciji posljedica FSSPX-ova apostolata. Ovo neizravno potvrđuju
odgovori iz pitanja o dužini pohađanja TLM-a. Većina FSSPX-ovih
vjernika TLM pohađa tri do četiri godine, što znači da su
tradicionalnu misu počeli pohađati kada je počeo aktivniji
FSSPX-ov angažman, a potpuno zamro apostolat pod ED pretpostavkama.
Osim udvostručenja broja vjernika u Zagrebu, FSSPX-ov apostolat
omogućio je redovito nedjeljno slavljenje TLM-a u Splitu te
povremeno u Rijeci i Slavonskom Brodu pa su tako i u ovim gradovima
nastale zajednice vjernika trajno privržene tradicionalnom obredu.
Većina
vjernika koja se okuplja oko FSSPX-ovih kapela pohađa isključivo
tradicionalni obred. Dio vjernika ipak istodobno pohađa i novi oblik
rimskoga obreda. Moguće je da će se dio ovih ispitanika u
budućnosti opredijeliti isključivo ili za izvanredni ili redovni
oblik rimskoga obreda.
6.
ZAKLJUČAK
Za
razliku od nekih drugih zemalja, tradicionalne su se mise na
latinskom jeziku nakon Drugoga vatikanskoga koncila prestale služiti
u Hrvatskoj. Nakon proglašavanja papina motuproprija 2007. godine na
zahtjev skupine vjernika 2011. godine obnavlja se redovito slavljenje
tradicionalne latinske mise u Zagrebu. Svećenik zadužen za vjernike
privržene tradicionalnom obredu u Zagrebačkoj nadbiskupiji, preč.
Vitković, umro je krajem 2014. godine, što je bio kraj početne
etape razvoja katoličke tradicije u Hrvatskoj. Nakon toga svećenici
FSSPX-a sve češće posjećuju Hrvatsku te održavaju mise i
predavanja nastavljajući pastoralnu brigu o vjernicima za koje se
prije brinuo Vitković. Stalni apostolat FSSPX-a uspostavljaju u
rujnu 2016. godine te se gotovo dvije godine jedino u njihovoj
organizaciji redovito održava TLM. Dolazak FSSPX-ova biskupa te
podjeljivanje sv. potvrde potaknuo je nadbiskupa Bozanića da imenuje
novoga svećenika te osigura crkvu Krista Kralja na Mirogoju za
redovito slavljenje tradicionalne mise. Tako je od svibnja 2018.
godine prvi put u Zagrebačkoj nadbiskupiji prisutan usporedni
pastoral za vjernike privržene tradicionalnom obredu, FSSPX-ov i
onaj koji je odobrio nadbiskup (prema ED postavkama). Razvoj dvaju
tradicionalističkih zajednica u Hrvatskoj isprepleten je. Obje
zajednice na početku su se okupljale putem internetskih stranica,
foruma i blogova. Inicijalne skupine vjernika same su pozvale
nadbiskupijske, odnosno FSSPX-ove svećenike na pastoralnu brigu za
zajednicu.
Vjernici
u Hrvatskoj koji pohađaju FSSPX-ove mise konzervativnoga su
svjetonazora. Među njima ima više muškaraca, a dobna je raspodjela
ravnomjerna te su zastupljene sve dobne skupine osim maloljetnika.
Tradicionalni vjernici koji se okupljaju oko FSSPX-a smatraju da
Katolička Crkva ne ide u dobrom smjeru te da je papa Franjo odstupio
od nauka. Simpatiziraju papu Benedikta XVI. Ekumenizam ne podržavaju,
a odluke Drugoga vatikanskoga koncila većinom su im neprihvatljive.
Tradicionalnu latinsku misu pohađaju iz doktrinarnih razloga te ju
smatraju superiornijom u odnosu na novus ordo misu. Istraživanje
pokazuje da je zajednica koja se okuplja oko FSSPX-a uvelike nastala
zahvaljujući njihovu apostolatu. Za daljnje istraživanje bilo bi
zanimljivo istražiti stavove tradicionalnih vjernika okupljenih oko
nadbiskupijskoga svećenika te napraviti komparativnu analizu s
dobivenim podatcima iz ovoga rada.
Catholic
Traditionalists in Croatia 2008. – 2018.
Abstract:
Application of the embroidery Summorum Pontificum in Cro-atia came to
power 2011. Group of laymen was persistent in their requests for
regular celebration of the Traditional Latin Mass. After three years
their request was approved. Rev. Vitković was in charge of the
community that gathered in church of St. Martin in Zagreb. When
Vitković died in 2014 there wasn’t appointed another priest in
charge until 2018. In meantime Brotherhood of St. Pius X. has
occasionally organized lectures and masses in Croatia since 2012.
Since 2016. FSSPX has a regular apostolate and a Croatian priest who
cares about the community that is regularly gathered in Zagreb and
Split, and occasionally in Rijeka and Slavonski Brod. Results of
survey done among traditional catholics who gather around FSSPX show
that this community is most-ly conservative, male. They don’t
accept ecumenism and think Catholic Church is going in wrong
direction. Traditional FSSPX catholics don’t accept Second Vatican
Council. Community has grown last years due to FSSPX work.
Keywords:
Catholic Church, traditional latin mass, FSSPX, Summorum Pontificum
Bilješke:
39
Marko Tilošanec, „Prva javna kapela Svećeničkog bratstva sv.
Pija X. u Hrvatskoj“, Christus Rex – Službeni glasnik
Svećeničkog bratstva sv. Pija X. za Hrvatsku 10, (2016), 36.
40
Prva FSSPX-ova misa u Splitu služena je 28. prosinca 2014. u hotelu
Katarina u Dugopolju.
41
„Raspored sv. Misa“, Christus Rex – Službeni glasnik
Svećeničkog bratstva sv. Pija X. za Hrvatsku, (2017), 4.
42„200.
članak“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2014/02/200-clanak.html,
pristupljeno 23. srpnja
2018.
43 „Svećeniče,
gdje je tvoja misa“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2017/06/svecenice-gdje-je-tvoja-misa-x.html#more,
pristupljeno 25. rujna 2018.
44
„Tradicionalna misa u ostalim dijelovima Hrvatske i Bosne i
Hercegovine“, Godišnji izvještaj društva Benedictus za 2014.
godine (2014), 8.
45 „Svećeničko bratstvo sv. Pija, Mise u Božićnom vremenu“, https://christusrexhrvatska.blogspot.com/2014/12/svecenicko-bratstvo-sv-pija-x-mise-u.html, pristupljeno 14. studenoga 2018.
45 „Svećeničko bratstvo sv. Pija, Mise u Božićnom vremenu“, https://christusrexhrvatska.blogspot.com/2014/12/svecenicko-bratstvo-sv-pija-x-mise-u.html, pristupljeno 14. studenoga 2018.
46
Tilošanec, „Prva“, 36.
47
Tilošanec, „Prva“, 36.
48„Apostolat
Bratstva sv. Pija X. u istočnoj Hrvatskoj“, ,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2016/11/apostolat-bratstva-sv-pija-x-u-istocnoj.html,
pristupljeno 23. listopada 2018.
49„Biskup
Fellay posjetio Hrvatsku“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2015/11/biskup-fellay-posjetio-hrvatsku.html,
pristupljeno 11. srpnja 2018.
50
Tilošanec, „Prva“, 37.
51
Tilošanec, „Prva“, 37.
52
Tilošanec, „Prva“, 33.
53
Bartosz Tokarski, „Dojmovi o posjetu Bogoslovije iz Zaitzkofena
Zagrebu“, Christus Rex - Službeni glasnik Svećeničkog bratstva
sv. Pija X. za Hrvatsku 9, (2016) 18.
54
,,Prva pričest u Splitu“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2018/04/prva-pricest-split-8-4-2018.html,
pristupljeno 8. studenoga 2017.
„Militia
Immaculatae, „Vojska Bezgrješne“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2017/03/militia-immaculatae-mi-vojska-bezgrjesne.html,
pristupljeno 3. studenoga 2017.
„Obred
primanja u Vojsku
Bezgrješne“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2017/03/obred-primanja-u-mi.html,
pristupljeno 16. rujna 2017.
„Procesija
u Splitu na čast Gospe“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2017/05/procesija-u-splitu-na-cast-gospe.html,
pristupljeno 21. studenoga 2017.
„Tijelovska
procesija u Splitu“,
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2017/06/tijelovska-procesija-u-splitu.html,
pristupljeno 30. srpnja 2018.
Marko
Tilošanec, ,,Obred prve pričesti (Rijeka, 29. travnja 2017.)“,
Christus Rex – Službeni glasnik Svećeničkog bratstva sv. Pija X.
za Hrvatsku, 13, (2017), 37.
55
Bernard Tissier de Mallerais, „Propovijed prigodom podjele sv.
Potvrde“, Christus Rex – Službeni glasnik Svećeničkog bratstva
sv. Pija X. za Hrvatsku, 16 (2018), 31.
56
Josip Bozanić, „Mons. Bernard Tissier de Mallerais nema dozvolu za
podjeljivanje sakramenta svete potvrde na području Zagrebačke nadbiskupije“, http://www.zg-nadbiskupija.hr/mobile.aspx?id=25960, pristupljeno 20. srpnja 2018.
57
Dio starije populacije je u vrijeme pohađanja tradicionalne latinske
mise ubrojio i godine iz svoje mladosti prije 2. vatikanskog koncila.
58
FSSPX u Hrvatskoj nema službene stranice već blog.
59
Za prelazak s rimskoga na bizantski obred potrebno je papino
odobrenje.
Primjedbe
Objavi komentar