Svrha čovjekova postojanja

1. dio – Vjerovanje

1. lekcija – Svrha čovjekova postojanja

1. Tko nas je stvorio?

Stvorio nas je Bog.

Biblija:

Postanak 1,1; 27 – U početku stvori Bog nebo i zemlju.; Tako stvori Bog čovjeka na sliku svoju, na sliku Božju stvori ga, muško i žensko stvori ih.

Djela 17, 24 - 26 – Bog, koji je stvorio svijet i sve, što je u njemu, on, jer gospodar neba i zemlje, ne stanuje u rukotvorenim hramovima, niti prima službe od ruku čovječjih, kao da bi što trebao, kad on sam daje svima život i disanje i sve. I učinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu licu zemaljskom, i postavio je određena vremena i međe stanovanja njihova.

2. Tko je Bog?

Bog je vrhovno biće, neizmjerno savršeno, koji je stvorio sve stvari te ih održava na životu.

Biblija:

Psalmi 145, 3 – Velik je Gospod, hvale dostojan veoma; neispitljiva je veličina njegova.

Djela 17, 25 – ...kad on sam daje svima život i disanje i sve.

Djela 17, 28 – Jer u njemu živimo, i mičemo se, i jesmo.

3. Zašto nas je Bog stvorio?

Bog nas je stvorio da pokaže svoju dobrotu i da s nama dijeli svoju vječnu sreću na nebu.

• Stvarajući nas Bog nije povećao svoju vlastitu sreću jer je On savršeno sretan od vječnosti, ali On je pokazao svoju slavu izvana tako što dijeli svoju dobrotu. Sva stvorenja po samom svom postojanju pokazuju Božju slavu jer sva potpuno ovise o Njemu.
• Bog je stvorio čovjeka da pokaže svoju slavu na poseban način. Dao je čovjeku razum i volju da može upoznati, hvaliti i ljubiti svog Stvoritelja. Čovjek nalazu u službi Bogu svoju istinsku, iako nesavršenu, sreću u ovome životu. Savršena sreća nam je obećana u sljedećem životu kao nagrada za zasluge koje čovjek stekne ovdje na zemlji. Tako je svrha stvaranja i čovjekova sreća.

Biblija:

Psalmi 19, 1 – Nebesa pripovijedaju slavu Božju, djela ruku njegovih navješćuje svod nebeski:

Sirah 17, 8; 10 – Oči je svoje stavio u srca njihova da im pokaže veličanstvo djela svojih. Oni će slaviti njegovo sveto ime, pričajući o veličanstvu djela njegovih.

Izaija 43,7 – I tko god zaziva ime moje, stvorio sam ga zbog svoje slave, ja sam ga sazdao i stvorio.

Matej 16, 27 –  Jer će doći Sin čovječji s anđelima svojim u slavi Oca svojega i tada će vratiti svakome po djelima njegovim.

Marko 8, 36 –  Što koristi čovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi dušu svoju?

Ivan 14, 2 –  U kući Oca mojega mnogi su stanovi. 

I Kor 2, 9 – Nego kao što je pisano: "Što oko nije vidjelo, ni uho nije čulo, ni u srce čovječje nije unišlo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube";

I Kor 3, 8 – A onaj, koji sadi i koji zalijeva, jedno su, a svaki će primiti svoju plaću po svojemu trudu.

I Kor 13, 12 – Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada ćemo licem u lice. 

4. Što moramo učiniti da postignemo nebesku sreću?

Da postignemo nebesku sreću moramo poznavati i ljubiti Boga i služiti mu na ovome svijetu.

• Čovjek mora upoznati Boga, ljubiti ga i služiti mu na nadnaravni način da bi postigao nebesku sreću. Čovjek je uzdignut u nadnaravni red jedino milošću, besplatnim Božjim darom.
• Čovjek ne može biti savršeno sretan na ovome svijetu jer ništa stvoreno ne može zadovoljiti njegovu želju za potpunom srećom. Povijest i iskustvo nam pokazuju da ni bogatstvo, ni čast, ni slava, ni ugled, ni moć, užitak, znanje, ni bilo koja druga svjetovna stvar ne mogu potpuno zadovoljiti čovjekovu čežnju za srećom.
• Čovjekova zemaljska, nesavršena sreća je proporcionalna njegovu odnosu s Bogom kao svojim konačnim ciljem u ovomu životu. Što je čovjek bliži Bogu prakticiranjem kreposti pod utjecajem Božje milosti, to je veća njegova sreća. Svjetovne stvari i užici mogu zadovoljiti čovjeka jedno vrijeme, ali same po sebi ga ne mogu potpuno usrećiti. Čovjek se smije radovati nevinim užicima i razumnim ugodnostima ovoga života toliko dugo dok ga oni ne udaljavaju od Boga.

Biblija:

Matej 7, 21 – Neće svaki, koji mi govori: "Gospodine, Gospodine!" ući u kraljevstvo nebesko, nego samo tko čini volju Oca mojega, koji je na nebesima.

Marko 12, 30 – Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom dušom svojom, svom pameti svojom i svom snagom svojom! 

Ivan 14, 15 – Ako me ljubite, držite zapovijedi moje!

Ivan 17, 3 – A ovo je život vječni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista.

5. Od koga učimo poznavati i ljubiti Boga te mu služiti?

Učimo poznavati i ljubiti Boga i služiti mu od Isusa Krista, Sina Božjega koji nas podučava kroz Katoličku Crkvu.

• Nadnaravnu sreću neba i takva otajstva poput Presvetog Trojstva, Utjelovljenja i Otkupljenja nemoguće je znati bez Božjeg Otkrivenja.

Biblija:

Matej 28, 18 – 20 – "Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Zato idite i učinite sebi sve narode učenicima krštavajući ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. I učeći ih da drže sve, što sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta."

Luka 10, 16 – Tko vas sluša, mene sluša;

Hebrejima 11, 6 – A bez vjere nije moguće ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoće da dođe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaća onima, koji ga traže,

6. Gdje nalazimo glavne istine koje je Isus Krist učio preko Katoličke Crkve?

Glavne istine koje je Isus Krist učio preko Katoličke Crkve nalazimo u Apostolskom vjerovanju.

7. Apostolsko vjerovanje

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega,

Stvoritelja neba i zemlje,

i u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga,

Gospodina našega,

koji je začet po Duhu Svetom,

rođen od Marije Djevice,

mučen pod Poncijem Pilatom,

raspet, umro i pokopan;

sašao nad pakao;

treći dan uskrsnuo od mrtvih;

uzašao na nebesa,

sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;

odonud će doći suditi žive i mrtve.

Vjerujem u Duha Svetoga,

svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih,

oproštenje grijeha,

uskrsnuće tijela, i život vječni. Amen.

• Prvi dio vjerovanja govori o prvoj Osobi Presvetoga Trojstva i Njegovu djelu stvaranja; sljedeći o drugoj Osobi i djelu otkupljenja; a treći o trećoj Osobi i djelu našeg posvećenja, koje je započeto na zemlji Božjom milošću i dovršava se na nebu slavom.

Nijedno ljudsko biće ne može primjereno živjeti ako ne zna svrhu svog života. Ova lekcija nas podučava o tome. Bog nas je stvorio da bismo ga slavili i da bismo zaslužili vječnu sreću s Njime na nebu. Naš razum nam govori da imamo dušu; a duša je besmrtna, ona nikada neće umrijeti. Razum nas također uvjerava da savršenu sreću možemo naći samo u Bogu jer je čežnja za srećom u svakom ljudskom srcu neograničena, stoga ju ništa stvoreno ne može potpuno zadovoljiti. Kao što je sv. Augustin rekao: "Za sebe si nas, Gospodine stvorio, i nemirno je srce naše, dok se ne smiri u tebi."

Bog nam je otkrio da je sreća na koju nas poziva u sljedećem životu udio u Njegovoj sreći. Sastoji se od toga da ćemo vidjeti Boga izravno u svoj Njegovoj dobroti i ljepoti, u tome da ćemo ga ljubiti i da ćemo vječno uživati u Njegovoj prisutnosti. Ta sreća, koja se naziva i blaženo gledanje, je povlastica na koju ljudska bića naravno nemaju stroga prava. Istina je da zbog besmrtne naravi naše duše imamo pravo na vječnu sreću u životu koji će doći ako smo vjerno služili Bogu na ovome svijetu. Međutim, ne možemo zahtijevati nadnaravno posjedovanje Boga kakvo se daje u blaženom gledanju. Da bismo zaslužili tu nadnaravnu sreću, Bog nam daje dok smo na zemlji dovoljno milosti da živimo nadnaravnim životom i da izvršavamo ona djela koja su nužna da bismo stekli tu nagradu.

Biblija, riječi samoga Boga, često spominje sreću koja je za nas pripremljena na nebu i potiče nas da ju težimo dostići. Bog je pozvao sve ljude na tu sreću, ali ju neki ne postignu jer počine smrtni grijeh i umru, a da se nisu pokajali. Te duše bačene su u pakao i nikada neće posjedovati Boga. Stoga je najvažnija dužnost naših života ispuniti uvjete koji su nužni da zaslužimo vječnu sreću. Ti uvjeti su da upoznamo Boga, da ga ljubimo i da mu služimo na nadnaravni način.

Prvi uvjet je poznavati Boga na nadnaravni način – odnosno kroz vjeru. Da bismo to učinili moramo naučiti istine koje nam je On objavio i upoznati se s dužnostima koje mu dugujemo. Bez takvoga znanja nemoguće je ljubiti i služiti Bogu kako treba. Najvažnije istine koje nam je objavio su da Bog postoji, da On nagrađuje dobre i kažnjava zle, da postoje tri Osobe u jednom Bogu i da je Sin Božji postao čovjekom i umro radi našega spasenja. Međutim, ne smijemo se zadovoljiti s poznavanjem samo te četiri istine, već moramo proučavati objavljeni nauk.

Katolicima nije teško upoznati Boga na nadnaravni način jer je Katoličku Crkvu ustanovio Isus Krist, Sin Božji, da bi djelovao preko svojih zastupnika radi poduke ljudi o Bogu. Glavne istine koje je podučavao Isus Krist preko Katoličke Crkve mogu se naći u Apostolskom vjerovanju. Postoje i druge vječne istine koje je Bog objavio kojih u njemu nema poput stvarne prisutnosti našega Gospodina u svetoj Euharistiji i Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije. Štoviše, postoje i druga vjerovanja u Crkvi, poput Nicejskoga – s Nicejskog koncila iz 325. godine – koje se moli na Misi. Postoji i Atanazijevo vjerovanje koje je dobilo ime po sv. Atanaziju, biskupu iz četvtoga stoljeća.

Katolički dječaci i djevojčice trebaju se truditi naučiti svoje lekcije iz katekizma vjerno i temeljito. Trebaju uvijek imati na umu da se učeći o svojoj vjeri pripremaju steći nebesku sreću, jer ispunjavaju prvi uvjet za postizanje te sreće – upoznati Boga. Moraju također znati da se poznavanje Boga ne sastoji samo od recitiranja napamet odgovora iz katekizma. Moraju se truditi i razumjeti značenje tih odgovora i primijeniti na svoje živote istine koje sadržavaju.

Izvor: Baltimorski katekizam, III, Imprimatur: 1948., biskup Thomas A. Boland