Šri Lanka: skriveno lice napada



Kardinal Malcolm Ranjith, nadbiskup Colomba, javno je okrivio vlasti Šri Lanke što nisu učinile sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile niz napada koji su otok zavili u žalost, uzrokujući prema provizornoj računici 359 smrtnih slučajeva [broj poginulih je 26. travnja promijenjen na 253]. Otada su glavni ravnatelji sigurnosti u zemlji otpušteni. Tvrdnje o odgovornosti za masakre koje preuzima organizacija Islamske države baca svjetlo na novu svjetsku strategiju džihadista dan nakon gubitka svog kalifata.

,,Saznali smo da su se sve te smrti mogle izbjeći: zašto to nitko nije spriječio?” Nadbiskup Colomba – najuvaženiji i medijski najzastupljeniji vjerski autoritet u zemlji – izrazio je ljutnju zbog događaja od 23. travnja 2019., osuđujući ,,apsolutno neprihvatljivo ponašanje visokih vladinih dužnosnika”.

Dan nakon ubojitih napada, za koje je provizorni broj trenutno 253 mrtva i 500 ranjenih, u Šri Lanci je još uvijek zgroženost, nakon što su novine objavile izvješće obavještajne službe od prethodnog 11. travnja, gdje se upozorava da islamska organizacija planira ,,samoubilačke napade na važne katoličke crkve i indijsko veleposlanstvo”.

Rivalstvo između premijera Ranila Wickremesinghea i predsjednika Maithripale Sirisene – kako u otvorenom sučeljavanju od listopada 2018. godine, tako i izborni kontekst (izbori se imaju održati krajem 2019.) – objašnjava ovaj tragični neuspjeh.

Šrilankanski tisak, usput rečeno, nije prevaren: ,,Želja da se oslabi političkoga suparnika ugrozila je sigurnost zemlje”, žali se dnevni list Daily Mirror u izdanju od 23. travnja.

,,Da sam bio obaviješten o prijetnji napadima, otkazao bih sve Mise na uskrsnu nedjelju”, rekao je kardinal Malcolm Ranjith, koji potom upozorava svećenstvo i vjernike dodajući: ,,snage sigurnosti u ovo vrijeme nisu uspostavile kontrolu nad situacijom, moglo bi biti i drugih napada... Molim svoje svećenike da ne održavaju nijedno bogoslužje u svojim crkvama dok im ne dam dopuštenje”.

Da bi smirili ljutnju javnosti, čelnici glavnih sigurnosnih odjela u zemlji već su otpušteni, a formirat će se istražna komisija koju će voditi sudac Vrhovnoga suda s ciljem razjašnjavanja situacije.

Ovdje valja napomenuti da su napadi koji su zavili u žalost manjinske katolike u Šri Lanci pokazali novu strategiju organizacije Islamske državne (IS), koja je preuzela odgovornost za te masakre. Od gubitka svog kalifata, nakon pada Baghouza u Siriji, IS sada djeluje kroz svoje periferne mreže u Aziji, u zaljevskim zemljama, u Africi, poput metastaza kancerogenoga tumora. Čak i u Europi – a osobito u Francuskoj – gdje se sigurnosne službe, čije bi iskustvo s terorizmom moglo biti od dragocjene pomoći domaćim (šrilankanskim) službama s obzirom na buduće napade, boje ,,duhova” iz Sirije i Iraka.

Zato što su te “metastaze” IS-a na djelu u Africi, gdje 2019. prkose unutarnjoj sigurnosti francuske države, ona diskretno i okretno podržava ljude koji su – poput generala Haftara, ako uzmemo samo Libiju – učinili iskorjenjivanje džihadista svojim prioritetom.

Može se činiti da su katolici iz Šri Lanke daleko, kojih 8.500 kilometara od Pariza, ali džihadistički barbarizam koji ih je pogodio, već je na našim zidovima.


Primjedbe