Bog i Njegove kreposti


2. Lekcija – Bog i Njegove kreposti

8. Što mislimo pod tim kada kažemo da je Bog najviše biće?

Kada kažemo da je Bog najviše biće, mislimo da je On iznad svih stvorenja, samopostojeći i beskrajno savršen Duh.

- Bog je iznad svih stvorenih stvari – iznad mineralnog, biljnog i životinjskog svijeta, ljudi i anđela. Neka sličnost s Bogom postoji u svakom stvorenju, od najvišeg do najnižeg. Međutim i najviši anđeli su samo slabi odraz Njegove neizmjerne savršenosti, koji je bezmjeran Stvoritelj i Vladar svemira.

Biblija:
Izlazak 3, 14 – "JA JESAM, KOJI JESAM."
Izaija 44, 6 –  "Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga.“

9. Što je duh?

Duh je biće koje ima shvaćanje i slobodnu volju, ali nema tijela i nikada neće umrijeti.

- Duša čovjekova je duh koji neće umrijeti jer je jednostavan i nema sastavnih dijelova, a budući da je duhovna, odnosno posve neovisna o tvari u svojoj biti i u svom vlastitom nadležnom djelovanju, ona ne ovisi o stvorenjima da bi postojala i ona je ne mogu uništiti.

10.  Što mislimo pod tim kada kažemo da je Bog samopostojeći?

Kada kažemo da je Bog samopostojeći mislimo da On ne duguje svoje postojanje niti jednom drugom biću.

- Bog je prvi i potpuno neovisan izvor svega postojanja. Svakom drugom biću je dano postojanje, Bog je Svoje vlastito postojanje, Bog je Svoj vlastiti život, ili On je koji je.

- Očigledna je proturječnost smatrati da je Bog, koji je samopostojeći, mogao biti stvoren od nekog drugog.

Biblija:
Izlazak 3, 14 – "JA JESAM, KOJI JESAM."

11. Što mislimo pod tim kada kažemo da je Bog neograničeno savršen?

Kada kažemo da je Bog neograničeno savršen mislimo da On ima sve kreposti bez ograničenja.

- Bog ima u sebi, u znamenitom stupnju, kreposti u svim stvarima koje su ikada postojale ili će postojati ili koje mogu postojati. On je uzrok svih kreposti u stvorenjima. Kreposti stvorenih stvari nalaze se u Bogu na beskrajno superiorniji način.

Biblija:
Psalm 145, 3 – Velik je Gospod, hvale dostojan veoma; neispitljiva je veličina njegova.

12.  Koje su neke od Božjih kreposti?

Neke od Božjih kreposti su: Bog je vječan, svedobar, sveznajući, sveprisutan i svemogući.

13.  Što mislimo pod tim kad kažemo da je Bog vječan?

Kada kažemo da je Bog vječan mislimo da je On oduvijek bio i da će uvijek biti i da uvijek ostaje isti.

- Da je Bog imao početak ili da može prestati postojati, On bi bio ograničen i ne bi bio neizmjerno savršen ni samopostojeći. Da se Bog mijenja, promjena bi bila na bolje ili na gore. U svakom slučaju Bog ne bi bio neizmjerno savršen.

- Duhovi poput anđela i ljudske duše vječni su u onom smislu da će živjeti zauvijek, ali su i anđeli i ljudske duše, za razliku od Boga imale početak i podložni su promijeni.

Biblija:

Psalm 90, 2 – Prije nego postadoše gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Bože!
Jakov 1, 17 – Svaki dobri dar i svaki savršeni poklon odozgo je, silazeći od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene.
Otkrivenje 1, 8 –  Ja sam Alfa i Omega, Početak i Svršetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaše, i koji će doći, Svemoćni.

14.  Što mislimo pod tim kad kažemo da je Bog svedobar?

Kada kažemo da je Bog svedobar mislimo da je On neizmjerno dopadljiv sam u Sebi i da iz Njegove očinske ljubavi dolazi svako dobro do nas.

- Stvari su dobre i dopadljive u onom stupnju koliko su savršene. Budući da je Bog neizmjerno savršen, On je svedobar i neizmjerno dopadljiv sam u Sebi i svaka dobrota kod stvorenja mora doći od Njega.

Biblija:
Knjiga mudrosti 13, 3 – Jer ako su ih, opčinjeni njihovom ljepotom, uzeli smatrati bogovima, morali su spoznati koliko ih tek nadmašuje njihov gospodar jer ih je stvorio sam Tvorac ljepote.

15.  Što mislimo pod tim kada kažemo da je Bog sveznajući?

Kada kažemo da je Bog sveznajući mislimo da On zna sve stvari, prošle, sadašnje i buduće, čak i naše najtajnije misli, riječi i djela.

- Božje znanje se ne stječe kao što ga mi stječemo, napredujući korak po korak od poznatih stvari prema onim nepoznatim. Tako što Sebe poznaje savršeno, Bog zna iz vječnosti sve stvari prošle, sadašnje i buduće, pa čak i sve stvari moguće. Svako stvorenje, u svojem djelovanju, posve ovisi o Bogu, i svaka dobrota u stvorenjima samo je nesavršeni odraz Božje savršenosti. Po Svom neizmjernom savršenom znanju Bog zna mjeru do koje stvorenja dijele Njegove savršenosti.

- Božje znanje o budućnosti ne oduzima nam našu slobodu, već ostavlja našoj volji slobodu da djelujemo ili da ne djelujemo.

- Mi smo odgovorni za naša slobodna djela, koja će Bog nagraditi ako su dobra ili kazniti ako su zla.

Biblija:

Sirah 15, 18 – Pred čovjekom je i život i smrt: što on odabere, to će mu se dati.
Sirah  31, 20 – Tko je tu kušnju prošao i savršen ostao, neka mu je na čast! Tko je mogao zgriješiti, a nije zgriješio, i zlo učiniti, a nije učinio?
Sirah 42, 19 – Jer Svevišnji ima svoju spoznaju koja postoji i promotrio je znake vremena. On objavljuje prošlost i budućnost i otkriva stvari skrivene.
Izaija 46, 9 – Ja sam Bog, i nema drugoga; Bog, nitko mi sličan nije!
Heb 4, 13 – I nema stvorenja nevidljiva pred njim, nego je golo i otkriveno očima onoga, kojemu treba da dademo račun.

16.  Što mislimo pod tim kada kažemo da je Bog sveprisutan?

Kada kažemo da je Bog sveprisutan mislimo da je On svugdje.

- Bog je svuda: kao prvo, po Svojoj moći, utoliko što su sve stvari pod Njegovom vlasti; drugo, po Svojoj prisutnosti, utoliko što Njemu ništa nije skriveno; treće, po Svojoj biti, utoliko što je On u svim stvarima kao uzrok njihova postojanja.

Biblija:
Psalm 139, 7-10 – Kamo da otiđem od duha tvojega, kamo da utečem od lica Tvojega? Da bih se uzdigao gore k nebu: "Ti si tamo; da bih legao dolje u carstvu mrtvih; gle, tu si. Da bih uzeo sebi i krila zore i nastanio se na kraju mora i tamo bi me pratila ruka Tvoja, prihvatila bi me desnica Tvoja.

17.  Ako je Bog svugdje, zašto ga ne možemo vidjeti?

Iako je Bog svugdje, mi Ga ne možemo vidjeti jer je On duh i ne može se vidjeti očima.

- Iako ne možemo vidjeti Boga, izuzetan red i ljepota stvorenog treba nas stalno podsjećati na Njegovu mudrost, Njegovu moć, Njegovu dobrotu i Njegovu blizinu.

Biblija:
Ivan 4, 24 –  Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.

18. Vidi li nas Bog?

Bog nas vidi i brine o nama s ljubavlju.

Biblija:
Mudre Izreke 15, 3 – Na svakom su mjestu oči Gospodnje; gledaju zle i dobre.
Matej 6, 28-32 – I što ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu;  A ipak kažem vam: Ni Salomon u svemu svojemu sjaju nije bio tako odjeven kao jedan jedini od njih. I kad Bog travu, što danas stoji na polju, a sutra se baca u peć, tako odijeva, koliko će više vas, malovjerni! Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti i ne pitajte: Što ćemo jesti? Što ćemo piti? Čim ćemo se odjenuti? Za sve to brinu se neznabošci. A zna Otac vaš nebeski, da vam to sve treba.

19.  Kako se naziva ta Božja briga puna ljubavi za nas?

Ta briga se naziva Božanska Providnost.

- Božanska Providnost je Božji plan koji vodi svako stvorenje njegovu određenom cilju.

Biblija:
Psalm 104, 27-30 –  Svi tebe čekaju, da ih nahrani; na vrijeme. Kad im daješ, pobiraju; kad otvaraš ruku, nasite se dobro. A odvratiš li lice svoje, preplaše se; uzmeš li im dah, poginu i vraćaju se opet u prah. Kad pošalješ duh svoj, stvaraju se; tako obnavljaš lice zemlji.
Knjiga Mudrosti 6, 7 – Jer Gospod Svevladar ne uzmiče ni pred kim niti se plaši kakve veličine: ta on je stvorio i mala i velika i jednako se brine za sve.
I Pet 5, 7 – I svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas!

20.  Što mislimo pod tim kada kažemo da je Bog svemoguć?

Kada kažemo da je Bog svemoguć mislimo da Bog može učiniti sve.

- Bog može učiniti sve što nije u suprotnosti s Njegovom savršenosti, ili što nije u sebi proturječno. Nemoguće je da Bog učini išta loše ili da djeluje lažno, a to ne umanjuje Njegovu božansku moć, budući da su prijestup i lažnost u sebi zli i pokazuju nedostatak; stoga se oni ne mogu povezivati s beskrajno savršenim Bogom.

- Iako Bog, prvi uzrok svih stvari, zapravo čini sve stvari, On tako ne lišava stvorenja njihovih posljedica ili slobode djelovanja. Stvorenje nije nikad više od sekundarnog uzroka, odnosno, uvijek ovisi o Bogu, uvijek je ograničeno biće. Kada je taj drugi uzrok intelektualan, njega je utemeljio Svemogući Bog kao slobodno sredstvo.

Biblija:
Psalm 134, 6 – Štogod se dopada Gospodu, to on čini u nebu i na zemlji, u morima i u svima dubinama.
Matej 23, 37 – Koliko puta htjedoh skupiti djecu tvoju, kao što kokoš skuplja piliće svoje pod krila svoja; ali vi ne htjedoste!
Luka 1, 37 – Jer u Boga nije nemoguća nijedna stvar.


21.  Je li Bog posve mudar, posve svet, posve milosrdan i posve pravedan?

Da, Bog je posve mudar, posve svet, posve milosrdan i posve pravedan.

- Bog, prvi uzrok svih stvari, u Svojoj mudrosti poznaje savršeno te stvari i raspoređuje ih njihovoj svrsi prema određenim sredstvima.

- Ako ne razumijemo zašto ili kako Bog čini određene stvari ili dozvoljava da se dogode, to je zbog toga što naši ograničeni umovi ne mogu razumjeti Njegove tajne niti vidjeti univerzalni plan stvaranja.

- Budući da je Bog posve svet, On je posve slobodan od svakoga grijeha i nesavršenosti i neizmjerno je dobar i dopadljiv.

- Budući da je Bog posve milosrdan, On daje svakom stvorenju više nego što zaslužuje. On nagrađuje dobre obilno, a kažnjava zle blaže nego što zaslužuju. On je uvijek spreman pomoći svojim stvorenjima i oprostiti grešnicima koji se pokaju.

- Budući da je Bog posve pravedan, On daje svakom stvorenju što zaslužuje. Bog nagrađuje dobre i kažnjava zle djelomično u ovom svijetu i potpuno u sljedećem.

Biblija:
Levitski zakon 19, 2 – 'Budite sveti; jer sam ja, Gospod, Bog vaš, svet!'
Tobija 3, 2 – Pravedan si, Gospode, sva su tvoja djela i svi tvoji putovi milosrđe i istina: ti si sudac svijeta.
Psalm 103, 8 – Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv i bogat ljubavlju.
Psalm 145, 17 – Pravedan je Gospod na svim putovima svojim i dobrostiv u svim djelima svojim.
Izaija 6, 3 – Jedan je vikao drugome: "Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove."
Rim 11, 33 - O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Božjega! Kako su nedokučivi njegovi sudovi i neistražljivi njegovi putovi!

22.  Kako možemo svojim razumom znati da postoji Bog?

Svojim razumom možemo znati da postoji Bog jer nam on govori da je svijet koji vidimo mogao stvoriti samo samopostojeći Bog, posve mudar i svemoguć.

Biblija:
Psalm 19, 1 – Nebesa pripovijedaju slavu Božju, djela ruku njegovih navješćuje svod nebeski.

23.  Možemo li upoznati Boga na koji drugi način osim svojim razumom?

Osim upoznavanja Boga svojim razumom, možemo Ga upoznati preko nadnaravne objave, odnosno, preko istina koje se nalaze u Svetom Pismu i Predaji, koje nam je Sam Bog otkrio.

- Nadnaravna objava je priopćenje nekih istina od Boga nekom stvorenju preko sredstava koje su izvan uobičajenog prirodnog toka. Neke otkrivene istine, na primjer, otajstvo Presvetog Trojstva, strogo su izvan moći ljudskog uma. Mi takve istine nikada ne bismo upoznali da nam ih Bog nije otkrio. Ostale istine, na primjer, besmrtnost duše, dok nisu izvan moći ljudskog uma, predmeti su objave jer nam ih je Bog otkrio na nadnaravni način. Iako bi te istine bilo moguće upoznati bez objave, one se shvaćaju s većom lakoćom i sigurnošću jednom kada nam ih je Bog objavio.

- Bog je javnu objavu istina ljudima započeo s Adamom i Evom i završio smrću sv. Ivana Apostola.

- Božanska objava nalazi se u Starom Zavjetu i zove se predkršćanska. Nju se može podijeliti na:

Prvu – primitivnu objavu, Adamu i Evi;
Drugu – patrijarhalnu objavu, patrijarsima, npr. Abrahamu i Lotu;
Treću – Mojsijevu, Mojsiju i prorocima.

- Kršćanska objava sadrži istine koje nam je objavio Isus Krist, bilo izravno ili preko Svojih apostola.
- Sveto Pismo ili Biblija, je riječ Božja koju su zapisali ljudi koje je nadahnuo Duh Sveti i nalazi se u knjigama Starog i Novog Zavjeta.
- Nadahnuće je čin po kojem Bog pokreće i usmjerava svete pisce da vjerno zapišu one stvari i samo one stvari koje On želi da budu zapisane. Sveti pisci djeluju kao slobodni Božji instrumenti, koji je glavni autor Svetog Pisma.
- Predaja je nepisana riječ Božja – skup istina koje je Bog objavio apostolima i koje nisu bile sve zapisane već su se prenosile usmenim putem. Te istine, koje su kasnije zapisali, posebno Oci Crkve, sačuvane su i prenesene do današnjih dana.

Biblija:
Ivan 15, 15 –  "...nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, što sam čuo od Oca svojega."
Ivan 21, 25 – A ima i drugo mnogo, što učini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale.
II Solunjanima 2, 15 – Tako dakle, braćo, stojte i držite predaje, koje naučiste ili riječju ili poslanicom našom.
II Tim 3, 16 – Sve je Pismo Bogom nadahnuto.
Hebrejima 1, 1 – Bog, koji je negda mnogo puta i različnim načinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu...

VAŽNE ISTINE O BOGU I NJEGOVIM KREPOSTIMA

Najizvrsnije znanje koje čovjek može imati je znanje o Bogu. Naš vlastiti razum nam govori da mora postojati vrhovno biće koje je stvorilo čitavi svemir. On sam je postojanje; svim drugim stvarima On je dao postojanje. Svojim prirođenim razumom možemo znati da Stvoritelj posjeduje sve moguće savršenosti ili sve dobre kvalitete. On je uzrok svih kreposti u stvorenjima; stoga kreposti svih stvorenih stvari moraju biti u Njemu na beskonačno uzvišeniji način nego što su u stvorenjima.

Da bi ljudi mogli upoznati Njega i Njegove kreposti sigurnije i dublje, Bog nam je dao božansku objavu, koja nas snabdijeva jasnijim znanjem o Njegovoj naravi nego što može sam razum, i također razjašnjava neke istine o Njemu koje razum nikada ne bi mogao naučiti svojim vlastitim snagama. Prve objave za ljudsku rasu Bog je dao Adamu i Evi, a zatim je nastavio davati takve objave do smrti posljednjeg apostola, sv. Ivana. Od tog vremena više nema novih objava za čitavo čovječanstvo, iako postoje privatne objave određenim pojedincima. Štoviše, postoji rast javne objave u smislu da, kako je vrijeme odmicalo, ljudi su postepeno sve dublje i jasnije spoznavali ono što je Bog prije objavio. Tako su tek nakon nekoliko stotina godina definirali dogmu o Marijinu Bezgrešnom Začeću koje je sadržano u objavi. Objave koje je Bog dao ljudima nalaze se u Svetom Pismu ili Bibliji koja je zapisana riječ Božja i božanskoj Predaji, koja je nenapisana riječ Božja, budući da je prenošena, a da nije zapisana od onih koji su je primili od Boga, poglavito apostola.

Razne kreposti Božje spominju se u raznim poglavljima u Bibliji, kao što je očito iz raznih citata iz ove lekcije. Katolici se trebaju upoznati s nekima od glavnih tekstova koji govore o Bogu i Njegovim neograničenim krepostima. Nadalje, molitve koje Crkva koristi ili preporuča obiluju napomenama o Bogu i Njegovim krepostima. Liturgija sv. Mise redovito govori o divnim kvalitetama Najvišega.

Neke od Božjih kreposti imaju poseban odnos s nama. Na primjer, kada Govorimo o Božjoj dobroti, nadahnuti smo da ga ljubimo, ne samo zato što je dobar već također i zato što je posve dobar sam u sebi. Tako mi vršimo čin božanske ljubavi, najsavršenije od svih kreposti. Zatim, istina da je Bog sveprisutan i stoga uvijek nama blizu, treba nam pomoći da izbjegavamo grijeh. Shvaćanje da je Bog sveznajući treba nas podsjećati da je On uvijek svjestan i naših najtajnijih misli i želja. Misao o Njegovoj Providnosti, ili Njegovoj brizi za nas da dostignemo vječnu sreću, treba nas nadahnuti da imamo neograničeno povjerenje u Njega. U kušnjama i nedaćama moramo se sjetiti da nismo sami; naš Otac pun ljubavi je uvijek uz nas.

Izvor: Baltimorski katekizam, III, Imprimatur: 1948., biskup Thomas A. Boland


Primjedbe